Pontu Chave Sira
- Papa Francisco, líder Igreja Katólika Romana, mate ona ho idade 88 anos.
- Hili papa foun hanesan prosesu ida ne'ebé komplikadu ne'ebé dezenvolve ona iha tinan 1,000 ikus ne'e.
- Filme ne'ebé maka manán prémiu Conclave bazeia ba prosesu polítiku no espirituál ne'ebé envolve iha selesaun ba Papa foun.
Prosesu atu hili Papa foun la'ós prosesu ne'ebe simples ida, ho prosedimentu ida ne'ebé maka kodifika ona iha sékulu barak nia laran.
Pope Francis' ne'ebe mate ho idade 88 anos fó hanoin foun ba futuru lideransa Igreja Katólika nian.
Dr. Miles Pattenden, diretór programa ba rede universitáriu europeia ou ka The Europaeum no komentadór regulár ida kona-ba Papa Francisco nia servisu hatete katak nia fiar katak kardeál sira kria ona planu oioin hodi hasoru situasaun bainhira papa mate.
""Karik iha ona diskusaun barak, karik dezde Papa Francisco sai papa ba dala uluk, maibé konserteza iha fulan 12 ikus ne'e ka liu bainhira infelizmente klaru katak nia saúde ladún di'ak," Pattenden, ne'ebé fahe nia tempu entre Melbourne no Oxford, hatete ba SBS Italian.
Ita hatene porezemplu katak estadu britániku ensaiu ba funeral Liurai-feto Elizabeth nian tinan-tinan. Entaun sei sai surpreza ida se sira la preparadu.Dr Miles Pattenden
Prosesu ba hili papa foun hanesan mos hatudu ona hosi filmi Conclave, ne'ebé foin lalais ne'e manán Óscar ba Roteiru Adaptadu Di'ak liu no Prémiu haat hosi Akademia Británika Filme nian (BAFTA), inklui Filme Di'ak liu.
Igreja Katólika hanesan institusaun empreza polítika no espirituál ida, no elementu rua ne'e dalabarak mosu iha konflitu.
Pattenden esplika "Difikuldade ne'ebé ami iha hodi dekodifika saida maka akontese iha Vatikanu maka katak retórika hosi ida-ne'e maka espirituál hotu, enkuantu ami hatene katak iha dimensaun polítika ... maibé ema hotu tenta atu finje katak ida-ne'e la iha no nune'e lakuna ne'e husik espasu barak ba interpretasaun".
Saida maka akontese bainhira papa ida mate?
Protokolu Vatikanu nian hateten katak Kardeál Chamberlain sei hakbesik ba papa no bolu nia naran batizmu dala tolu.
Se laiha resposta, nia sei deklara katak papa mate ona.
Hafoin deklara ofisialmente papa mate, kardeál Chamberlain hasai kadeli ofisial papa nian hosi papa nia liman-fuan, símbolu hosi nia autoridade nu'udar pontífisiu remata ona no kadeli ne'e sei haruhan tiha.
Depois nia sei taka apartamentu papal nian atu nune'e sira taka kompletamente no la permiti ema ida atu tama durante tempu vaga.
Mate-isin Amo Papa nian sei prepara atu tau iha Bazílika São Pedro nian, hodi hein funeral ne'ebé sei akontese loron tolu to'o haat liutiha.

Prosesu hili papa foun ne'ebe taka ba publiku ho segredu tebes. Credit: AAP
Maibé lejislasaun foun ne'ebé lori hosi Papa Bento XVI iha 2013 signifika katak sira bele fleksivel tebes kona-ba ida-ne'e no muda loron naruk liu tan ka halo badak.
Pattenden hatete " "Karik sei hotu lalais tanba iha presaun barak ba kardeál sira agora atu foti desizaun lalais, liuliu iha era siklu notísia nian ne'ebé la'o iha 24 oras nia laran".
"Nune'e ita sei hein atu iha papa foun ida maizumenus semana tolu ka haat hafoin Papa nia loron mate".
Taka Metin: The conclave
Forma no prosedimentu konklave nian dezenvolve ona iha tinan 1,000 nia laran, hahú ho Papal bull (dekretu ida) hosi tinan 1059 ho títulu "In Nomino Domino" ne'ebé hateten katak kardeál sira de'it maka ema sira ne'ebé iha direitu atu hili papa.
Liafuan "konklave" mai hosi lian Latin cum clave, ne'ebé signifika taka ho xave.
Naran ida ne'e refere ba ideia sékulu XIII nian katak kardeál sira presiza atu taka iha izolamentu atu halo sira nia opsaun.
Regra atuál barak hosi konklave nian mós mai hosi tempu ne'ebá, liuliu regra katak kandidatu ida ne'ebé manán tenke manán dois tersus hosi votu sira iha votu finál hodi bele deklara nu'udar papa.
Pattenden hatete tan katak " agora dadaun prosesu ne'e efisiensia tebes, no ida ne'e atu halo difisil ba ema ruma ne'ebe karik la kaer sira nia lia fuan no hanoin atu kontinua vota".
Kardeál sira sei vota dala rua kada loron, no limite maioria dois tersus tuan presiza nafatin atu manán.
Diferensa boot ida ho pasadu maka kardeál sira agora bele pasa kalan iha uma bainaka Santa Marta nian, enkuantu iha sékulu barak nia laran, sira tenke toba iha espasu konklave nian hale'u Kapela Sistina.
Vaga sira ne'ebé naruk liu iha tinan klaran dalaruma iha tinan rua nia laran.
Igreja dala barak iha osilasaun entre períodu sira ne'ebé parese laiha urjénsia ruma atu halo eskolla ida no sira seluk ne'ebé maka imperativu atu halo lalais tebes.
Tuir Pattenden, ohin loron, situasaun ikus ne'e aplika.
Nia hatete "Ha'u hanoin katak Igreja Katólika sei laiha kredibilidade maka'as bainhira ita hotu hein semana rua, tolu no kardeál sira nafatin la konsege hetan konsensu ida".
Suar Metan, Suar Mutin
Rituál suar mutin nian, laloran ne'ebé fó sai papa foun, la'ós prosesu tuan hanesan ema barak hanoin.
Ida-ne'e hahú hosi sékulu XIX, no nia orijen mai hosi faktu simples katak kardeál sira presiza sunu sira nia boletin votu hafoin votasaun ida-idak hodi halo imposivel ba ema ida atu hatene sé maka sira vota.
Suar metan hatudu sinal laiha desizaun, suar mutin hatudu katak iha desizaun.Dr Miles Pattenden
Bainhira eleisaun ikusmai akontese ona, kardeál senior ne'ebé prezente, ne'ebé normalmente sei sai kardeál dekanu, sei husu ba papa eleitu se nia simu nia pozisaun, naran saida maka nia hakarak hili nu'udar pontífise, no depois sira sei lori nia ba balcony.
Roupa papal tolu sei tau prontu ba nia, ho medida oioin, no papa ne'ebé foin eleitu sei hatais rasik.
Kardeál ida sei mosu iha balcony Roma nian, no nia sei fó sai: "Habemus Papam, ita iha ona Papa ida."
Kandidatu sira ne'ebé 'pavel" (serve atu sai Papa)
Pattenden hatete katak iha nia iha provável as katak kardeál sira seidauk hahú disputa polítika hodi instala sira nia opsaun favoritu.
Nia hatete " Well, iha naran sira ne'ebé sirkula, maibé ha'u labele halo espekulasaun kona-ba nivel apoiu saida maka sira ida-idak iha duni,"
Agora dadaun iha naran tolu maka destaka, nia hatete.

Kardeál Sekretáriu Estadu Vatikanu nian Pietro Parolin hato’o ninia bensaun durante orasaun Rozáriu ba Papa Francisco nia saúde. Credit: Antonio Masiello/Getty Images

Papa Francisco (loos) no kardeál Luis Antonio Tagle (karuk) durante audiénsia jerál iha prasa São Pedro. Credit: Archivio Grzegorz Galazka/Mondadori Portfolio via Getty Images

Cardinal Robert Sarah at the Vatican. Source: ABACA / Vandeville Eric