Warning: Distressing content
Yasmin* hasoru ninia laʼen liuhusi kazamentu neʼebé arranja hosi familia. Maibé bainhira Yasmin muda mai Austrália, nia laen nia hahalok domin muda.
Nia kontrola osan ne'ebé Yasmin nia família fó ba nia ba situasaun emerjénsia nian, uza osan ne'ebe sira simu hanesan pagamentu ba inan-aman nian ba nia gastu pesoál, gasta osan ne'ebé Yasmin rai, no dezenkoraja nia atu serbisu.
Durante tinan hitu, Yasmin hela ho esperansa atu salva kazamentu. Ikusmai, ho apoiu husi belun sira, nia kesar ninia laʼen nia abuzu ba polísia. Agora, nia hela mesak ho nia oan sira hanesan single mother ne'ebé mak serbisu.
Yasmin hetan esperiénsia violénsia doméstika oi-oin, maibé nia hatete katak violensia ne'e hahú ho abuzu finanseiru.
Caroline Wall, Xeve Vulnerabilidade Kliente hosi banku Commonwealth Bank hatete " Ida-ne'e bele hahú hanesan ho hahalok mamar, hanesan sujere atu loke konta banku hamutuk no simu osan salariu liu hosi konta ne'e no mane sira toman ona jere osan no di'ak liu fali sira nia fen".
"Sinál ne'ebé preokupadu liu maka bainhira sira obriga atu fen sira foti kréditu ka empréstimu sira iha fen nia naran ne'ebé fen/ parseiru rasik la hetan benefísiu hosi ne'e. . . iha kazu barak parseiru sira ne'ebé rekuza atu fo sira-nia parseiru sira serbisu, [hetan] husu atu fornese resibu sira ka justifika fen/parseiru nia gastu loroloron nian, no tenke husu asesu ba osan ki'ik sira ba nesesidade loroloron nian."
Dra. Farjana Mahbuba maka hanesan ema ne'ebe lidera peskiza ne'ebé investiga abuzu finanseiru hasoru feto migrante Bangladexe sira ne'ebé hela iha Austrália.
Nia hatete katak barreira ne'ebé komún liu ne'ebé hapara feto migrante sira atu halai hosi violénsia doméstika maka espetativa sosiál no kulturál sira, ezijénsia vistu nian, no informasaun sala no falta koñesimentu kona-ba polísia no sistema legál.
Maibé motivadór ne'ebé maka iha influénsia liu maka apoiu husi belun sira.
"Ha'u la hetan kazu ida de'it ne'ebé feto sira bele sai hosi relasaun abuzivu ida lahó tulun hosi ema ruma. Laiha ema ida maka bele halo ida-ne'e mesak," nia hatete.
Karik ita-boot ka ema ruma ne'ebé ita-boot koñese hasoru hela violénsia doméstika, favór liga ba liña nasionál kona-ba violénsia doméstika, familiár no seksuál 1800 RESPECT iha 1800 737 732.
*Ami troka tiha naran los hosi istroria ne'e
LISTEN TO

Are Australian workplaces safe for migrant women?
SBS English
07:17