Lian hosi 'abu-abu' : Oinsá Thicia Acquisto nia filme lori istória Timor nian hosi lalatak ba naroman

Iha set filmi 'Abu-Abu'

Parte hosi filmi 'Abu-Abu" ne'ebe produs hosi Thicia Aquisto. Iha parte ne'e hatudu refujiadu joven timor-oan Ze hasoru malu ho nia aman ne'ebe mate ona iha abu-abu laran. Credit: Thicia Acquisto

Istoria ida ne’e esplora viajen realizadora, Thicia Acquisto, timor-oan australiana ho idade 19 anos, ne’ebé nia filme badak ho naran 'Abu-Abu' halo ponte ba nia eransa kulturál duplu. "Iha Austrália, laiha reprezentasaun barak hosi mídia kona-ba Timor-Leste. Laiha istória barak ne’ebé rejista kona-ba ida-ne’e. Timor nia istoria presiza atu fahe iha estilu ne’ebe kreativu".


Identidade hosi rai rua

Thicia Acquisto, moris iha Timor-Leste iha tinan 2005 hosi inan-aman timor-oan, Agostinho no Martinha. Bainhira nia ho idade tinan ualu de’it, nia moris muda bainhira nia ho nia alin-feto hetan adosaun hosi realizador filme australianu Luigi Acquisto no nia kaben, Stella Zammataro. Luigi Acquisto, hanesan produtor filme estabelesidu sira ne’ebé koñesidu ho nia filmi hanesan 'Beatriz’s War' no dokumentáriu 'Circle of Silence'.

Depois de to’o iha Austrália iha tinan 2013, liu fulan hirak de’it, Thicia ho nia alin-feto hetan kedan sidadaun Australia nian, ofisialmente hametin sira nia identidade duplu. Maske hela dook, Thicia mantein ligasaun besik ho nia família biolójiku iha Timor-Leste, liuliu ho nia inan nia família. Nia kontinua iha kontaktu ho sira no azuda selu nia alin sira nia eskola - ligasaun ida ne’e fo nafatin influénsia maka’as ba nia serbisu kriativu.

Iha intervista ho SBS Tetum, bainhira husu kona-ba nia kriatividade mai hosi ne'ebe.

Thicia hatete "Husik kedan hau sei kiik, ha’u moris iha set filme nian. Hau haree produsaun filmi Beatriz’s War no hau sempre iha idea kreativu, konta istoria.
Hau nia aman maka hanesan hau nia inspirador boot liu
Thicia nia servisu iha flimi inspira hosi metolojia timor nian no istoria traumatiku hosi invasaun Indonesia nian ba Timor iha 1975.
Iha fatin produsaun filme 'abu-abu' nian
Thicia Acquisto, hanesan produtor no diretora ba filme 'Abu-Abu' kaer kamera bainhira halo filmi ne'e iha Melbourne. Credit: Thicia Acquisto
"Inspirasaun ne'e mai hosi funu Timor ho Indonesia, hau nia filmi ne'e halo ba iha tinan 1976" hato'o hosi Thicia.

Liu hosi filmi ida ne'e, nia kria narativu realizmu majiku ida kona-ba kura trauma interjerasional (intergenerational) . Liu hosi nia filme ne’ebé hetan rekoñesimentu internasionál, Thicia prezerva istória timor-oan sira no navega nia identidade rasik entre mundu rua, Australia no Timor-Leste. Nia misaun artístika la’ós de’it halo filme maibé mos atu responde ba falta reprezentasaun timor-oan iha mídia no kria espasu autêntiku ba espresaun kulturál no kura.

Thicia hatete katak "Fo sai no kria istoria ba situasaun iha tempu ne'eba, laos deit hanesan forma ida atu kura ita nia pasadu, maibe mos hanesan dalan ida ba rekonhese ita nia istoria ne'ebe hanesan no komprende ita nia identidade. Ida ne'e mos hakarak atu hatete katak, funu ne'e laos deit afeta ema timor-oan ne'ebe hela iha Timor, maibe mos timor-oan sira ne'ebe luta ba funu hosi diaspora. ida ne'e bele ka sei kria unifikasaun".

Agora dadaun, nia eskola iha Universidade La Trobe iha Melbourne no estudu kona-ba estudu internasional no dezenvolvimentu sustentável iha premeiru ano, maibé kontinua nafatin ho nia paixaun ba halo filme - paixaun ida ne’ebé hamutuk ho nia desde kiik-oan.

Iha parte seluk, hau nia inan-aman biolójiku sira nia esperiênsia iha tempu funu nia laran forma mos hau nia vizaun kriativu.

Idea filmi “Abu-Abu” Hahu

Iha tinan 2023, Thicia ba Timor ho nia familia, momentu ne’ebe sira ba hatudu filmi “Circle of Silence” ne’ebe nia aman australiano maka produs. Durante viajem ida ne’e, ne’ebé koinside ho eklipse loro-matan, nia iha oportunidade hodi ba vizita nia familia hosi nia inan nian iha foho, akompanya ho nia tian, Lourdes Pires.

Durante viajem ne’e, nia tia fahe istória barak, inklui kona-ba ema timor nian fiar husi pasadu no mitolojia. Istória sira ne’e forma profundamente ninia diresaun kriativu, liuliu istória “abu-abu” nian ne’ebé destakadu iha mitolojia timor-oan nian.
Iha fatin produsaun filme abu-abu nian
Thicia Acquisto, hanesan diretora no produser, ba filmi 'abu-abu' halo hela filmajen ba atuasaun hosi artista sira
Ha’u hakarak halo buat ida ne’ebé diferente no úniku ne’ebé ko’alia ba ha’u no mós ba ema timor-oan sira
Thicia Acquisto
"Hosi kedan hau muda no mai hela iha Australia, hau ladun iha kontaktu ho hau nia orijin, hau nia kultura hanesan timor-oan. Moris no boot iha familia malae la hanesan kompara ho moris ho familia Timor ka hela iha Timor. Hau besik duni maibe ladun besik, hanesan koalia lian Tetum hau sente laiha koneksaun..foin iha tinan hirak liu ba maka hau sente hau hakarak hatene liu tan hau nia kultura no istoria".

Nia hili funu iha 1975 durante invasaun Indonesia nian ba Timor-Leste hanesan kontestu ba nia filme, konflitu ida ne’ebé fo impaktu maka’as ba ema timor-oan hotu, inklui mos ba Thicia nia familia rasik.

Funu Timor no Indonesia hanesan konseitu diak ba hau.
Tanba funu Ida-ne’e forma ita timor-oan no sei nafatin fo impaktu ba ita to’o ohin loron tanba trauma interjerasionál ne’ebe maka iha. Importante tebes atu ko’alia kona-ba ita-nia pasadu atu nune’e ita bele kura, la’o ba oin, no buras iha futuru.
Thicia Acquisto
Bainhira Thicia dezenvolve nia istória, nia hakarak liga istoria funu nian ne’e ba familia ida, hodi kria buat ne’ebe maka hatudu ho furak maibe simples.

Produsaun Filmi 'Abu-Abu'

Filmi 'abu-abu' nu’udar filme drama dahuluk ne’ebé halo hosi Thicia, hanesan parte ida hosi nia estudu iha eskola sekundária tinan ikus nian iha Melbourne Girls’ College. Filme ida ne’e hili ona hanesan Top Screen iha tinan 2025, ne'ebe showcase ka mostruáriu prestijiozu ida hosi filme di’ak liu ne’ebé maka halo hosi estudante VCE sira iha ACMI, Victoria.
Iha set filmi Abu-Abu
Autor timor-oan nain rua ne'ebe halimar hanesan aman ho oan iha filmi Abu-Abu Credit: Thicia Acquisto
Ho kontente nia dehan katak "Halo parte hosi top screen furak tebbes.. hau sente onradu no ksolok tebes. Ida ne'e halo hau kontente tanba bele hatudu ba publiku saida maka hau kria ka halo ona. Ida ne'e mos importante no signifikante tebes tanba ko-insidente, hau nia filmi badak ida ne'e hatudu iha premeir ba 50 anos selebrasaun invasaun Indonesia nian ba Timor-Leste".

Thicia nia filmi tama iha numeru 13 ne’ebé hili hosi aplikasaun 350, realizasaun ida ne’e ba nia sente orgullu no haksolok boot.

Istoria hosi filmi ne’e hanesan istória májiku realista ida ne’ebe hatudu joven timor-oan ida naran Zé ne’ebe sai refujiadu iha Australia ho nia inan ho avo feto, depois de hases an hosi invazaun Indonesia nian ba rai Timor Portuguese iha tinan 1975. Esperensia traumatiku ida ne’e halo nia hetan defisiensia ibun/mudu.
Iha fatin produsaun filme "abu-abu" nian
Artista timor-oan nain tolu ne'ebe halimar iha filmi 'Abu-Abu' Credit: Thicia Acquisto
Produsaun “Abu-Abu” nian la’ós lahó dezafiu sira teknikumente no mos tradisionalmente. Thicia ne’ebe boot iha Australia, ladun iha konhesementu kona-ba lian Tetum no mos tradisaun Timor nian. Nune’e nia husu azuda nia tian, Sra. Lourdes Pires hodi azuda nia durante produsaun filmi ida ne’e.

Produsaun filmi tomak ne’e halo iha Melbourne durante loron intensivu tolu, ne’ebé presiza solusaun kriativu hodi reprezenta ho auténtiku ambiente Timor nian.

"Obstaklu ne'ebe hau hasoru maka orsamentu, ekipamentu, no mos sirkumtansia seluk ne'ebe ami hasoru. Ida mos importante atu hatudu autentiku hosi kultura Timor nian"

Detallu hotu-hotu importante—hosi taka bikan iha meza no liafuan ne’ebe mak fo sai tenke ser tuir kultura timor nian, nune’e mos dekorasaun uma-laran nian, hatete hosi Thicia.

Iha mos dezafiu seluk bainhira atór na’in-rua ladun ko’alia Tetum ho moos, nune’e sira presiza asisténsia. Ho Sra. Lourdes nia tulun hodi garante dinámika no atuasaun kulturál ne’ebé auténtiku inkluido mos koalia Tetum ho diak no moos, ikus mai Thicia bele duni produs filmi badak ida ne’e ho durasaun 10 minutus.
iha fatin produsaun filme 'Abu-Abu' nian
Thicia Acquisto akompanya ho Senhora Lourdes Pires asisti artista nain rua ne'ebe halimar iha filmi ne'e kona-ba lian Tetum, kultura no lalaok atuasaun (acting) tuir kultura Timor nian.

Rekonhesementu no Reflesaun

Hanesan artista barak, Thicia mantein matan krítiku ba nia obra rasik. Nia hatete katak “Bainhira de’it ha’u haree ka edit filme ne’e, ha’u fo kritika ba ha’u-nia an rasik, maibe nia aman hatete mai ha’u katak ida-ne’e normál ba realizadór ka produtor sira.”
Auto-reflesaun ida-ne’e aprofunda ona nia komprensaun kona-ba konta istória nu’udar arte no responsabilidade.

Thicia hato'o " Jornada hosi halo filmi ida hanorin hau katak konta istoria no representasaun ne’ebe lolos hosi minoridade ka komunidade hanesan minoridade timor importante tebes tanba ida ne’e fo dalan ba ema sira ne’ebe la hare sira nia an iha media iha representasaun.
Ida ne’e fo esperansa ba ema minoridade sira katak ema bele rona sira nia lian no katak sira rekonhese sira nia-an, sira ne’e se. Ida ne’e mos importante hanesan parte ida hosi komunidade ne’ebe inklusivu no diversiu no loke odamatan ba komunidade minoridade.
Thicia Acquisto
Enkuantu 'Abu-Abu' hetan ona rekoñesimentu internasionál—inklui “Mensaun Honorável” iha Festival Internasionál Filme Indo Dubai, no sai Semi-Finalista iha Festival Mundiál Filme Rio de Janeiro. Thicia hein katak ikusmai bele ba hatudu filmi ne’e iha Timor-Leste, hodi fahe nia serbisu ho ema timor-oan sira inklui nia familia rasik ne’ebé inspira istoria hosi filmi ne’e.

Filmi ida ne'e mos hatama ona ba Australia Youth Film Festival (AUFF) ou ka Festivál Filme Juventude Austrália ne'ebe loke ba aplikasaun loke ba joven kriativu sira ho idade 15-24- atu hatama sira nia filmi badak to'o fin de Maio. Rezultadu hosi kompetisaun ida ne'e sei fo sai iha fulan Julhu tinan ida ne'e.

Festivál Filme Juventude Austrália nian (AUYFF) hanesan inisiativa non-for-profit ida ne'ebé dedika-an ba buka, selebra, no fó kbiit ba jerasaun foun hosi realizadór no kriadór sira Austrália nian. Festivál ida ne'e fornese plataforma nasionál ba talentu foun sira hodi hatudu sira nia serbisu, hetan espozisaun iha indústria, no asesu ba oportunidade aprendizajen ne'ebé diak liu tan.

Sai Ponte Entre Mundu Rua

Maske halo ona filmi ida ne’e, ba Thicia, nia seidauk hanoin atu kontinua ka halo tan filmi seluk ou ka hanoin nu’udar dalan kareira ba nia. Agora daudaun estuda hela polítika ho foku ba dezenvolvimentu sustentável, nia hakarak atu iha kareira internasionál ida ne’ebé ikusmai bele lori nia fila fali ba Timor-Leste hodi kontribui diretamente ba progresu nasaun nian. Tantu liuhosi filme ka dalan sira seluk, nia hakarak atu halo diferensa nafatin ba nia rain.

Ba Thicia, reprezentasaun liuhosi arte serve objetivu ida ne’ebé liu fali divertimentu ka auto-espresaun.

Istória sira kona-ba liberdade no terus, ksolok no reziliénsia, forma ponte sira entre jerasaun sira no entre kultura sira. Bainhira laiha diskusaun ne'ebe nakloke kona-ba pasadu, ligasaun sira sei fraku—liuliu ba ema timor-oan-Austrália sira ne’ebé buka atu komprende sira-nia eransa. Thicia fiar katak ida ne'e importante tebes atu hatudu ba Timor-oan sira.

Thicia emphaze katak "Hau hanoin ida ne'e importante tebes, liu- liu ba futuru jerasaun timor nian.
Se ema la koalia kona-ba pasadu ka hatudu buat sira ne'e, ami jerasaun foun sei laiha koneksaun, liu-liu ami sira ne'ebe iha Australia ne'e.
Thicia Acquisto
"Hau nia maluk timor-oan sira ne'ebe hela iha ne'e, sira ladun hatene kona-ba istoria timor nian. Bainhira sira rona no haree hau nia filmi, sira iha komprensaun kona-ba saida maka akontese"

Liuhusi nia filme, nia hakarak prezerva istória sira ne’ebé bele lakon, kria espasu ba kura no komprensaun ne’ebé hale’u jerasaun no fronteira sira. Hodi halo nune’e, realizadora joven ida-ne’e hahú ona husik nia marka iha mundu rua ne’ebé nia bolu uma.

Informasaun Kona-ba Haree Filmi ne'e

Iha Australia, ema bele hare filmi ne’e iha fulan Maio iha Melbourne, ne’ebe filme ne’e sei halo parte hosi Setting Sun Film Festival.

Ba maluk sira seluk ne’ebe maka laiha Melbourne, bele kontaktu FairTrade Films iha atu bele iha asesu ba filmi badak ne’e.

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

Knananuk akompaña iha istoria ikus: Kolele Mai husi kasette La'o Rai. Kredit no agradesementu ba Grupu Timorese Association of NT Lafaek ho Senhora Maria Alice Casimiro Branco, hanesan Diretora Kultural no mos ba individu no grupu sira ne'ebe mak kanta iha musika ne'e.

Share