Istoria hosi Karumba, Queensland
Rania McClymont, feto Timoroan ida, ne'ebe hela ho nia laen no nia oan mane nain tolu iha komunidade ki’ik ho ema na’in 100 resin, iha cidade kiik naran Karumba, iha Queensland.
Nia hatete " Moris iha nee diak maibe fasilidade mak ladun barak, ami iha ne'e hospital laiha. Feto isin-rua sira iha ne'e, tenke ba partus iha ospital sira iha cidade boot besik sira. Iha hau nia kazu, ha'u tenke muda ba Cairns fulan ida antes ha'u partus - tanba laiha kondidaun. Ami nia polulasaun orijinal iha ne'e hamutuk 104 ka 105 pessoas. Durante tempu turismo turista sira barak mak mai vizita. Populsaun as bele to'o 2000- 4000 pessoas.
Enkuantu ema barak bele hare limitasaun iha area remota hanean ne'e, ba nia hanesan oportunidade kria komunidade ne'ebe diak liu tan. "Hela iha area rurais mai vantage no disvantage. Parte pozitivu maka tanba ema laiha barak iha oportunidade serbisu barak, maski serbisu barak liu maka sazonál. Komunidade kiik fasilidade fasil. Ladiak mak ema la barak no ladun iha moris sosial. Hau nia amiga ida ferik rai-nain ho idade 60 anos. Transporte mos susar oituan, maibe ami sorte tanba hau nia laen iha helicopter".
Rania McClymont momentu isin rua ba nia oan mane kiik, ne'ebe obrigad nia tenke ba partus iha hospital Cairns tanba fasilidade laiha sira nia hela fatin. Credit: Rania McClymont

Foto Premeiru: Rania kontente bele kaer ikan boot iha sira nia area, Karumba. Foto Segundu: Rania ho nia kaben, Andrew ho sira nia oan mane nain tolu. Credit: Rania McClymont
"Ami laiha TV tanba ami hili, maibé ami iha internet. Ami lakohi labarik sira belitr ba televisaun. Kada findesemana, labarik sira haree programa espesiál ruma".
Atu hasae liu tan nia konhesemntu ba informasaun kona-ba saida mak akontese iha mundu no hasae liu tan nia konhesmentu, Rania pasa mos nia tempu ba le’e livru, rona podcast no hare mos media social.
Iha Loron Internasionál Feto nian, Rania fahe nia esperensia no mensagem ba feto iha area rurais, iha Timor no mos iha Australia
Hau nia mensagem ba feto maluk sira keta tauk atu mehi. Mehi boot kedan maibe tenki realista.Rania McClymont
Istoria hosi cidade Dili
Ami lori ita-boot sira ba Dili, Timor-Leste, iha-ne’ebé Chef ka kuzinheira, Lota Freitas, ne'ebe kria oportunidade ekonómika la’ós de’it ba nia an rasik no ba nia familia, maibé ba joven barak liuhusi ninia negósiu hahan ka catering.
Lota Freitas hanesan inan mesak ida ho oan boot na'in haat. Nia viajen ba negoisu hanesan nia hatete, la'ós susesu ida iha kalan ida de'it maibé aselerasaun ida ne'ebé planeia ho kuidadu ba nia mehi sira. Nia komesa buka servisu ba hare nia oan sira iha 2011 ba restaurant estranjeiro ida, depois nia muda ba ETDA no ikus mai servisu mos iha tasi laran. Durante servisu iha fatin hirak ne’e nia mehi atu harii mesak negosiu rasik. iha 2022 depois de la konsege hetan oportunidade atu mai Darwin Australia, iha nee kedan nia hanoin tempu ona atu hamrik no halo negosiu rasik.

Lota Freitas hanesan chef ka kuzinheira timor-oan infeita hela pudding ne'ebe nia halo Credit: Lota Freitas
Saida maka hahú hanesan operasaun ki'ik ida buras ona ho konsideravel. Lota agora fo servisu ba joven na’in sanulu aleinde nia oan rasik no membru família sira seluk. Ho susesu ne’ebe mak nia hahu, iha tinan 2023, nia bele sosa karreta ki'ik ida espesífikamente ba operasaun negósiu nian - sem impresta osan husi ema ka insitusaun ruma.
Bainhira koalia Kona-ba kompetisaun merkado no dezafiu saida mak nia hasoru nu’udar negosiu nain, Lota hatete katak "Negósiu ai-han barak iha Dili - kompetisaun barak. Maibé ha'u la haree sira hanesan konkorente. Ha'u hanoin ida-ne'e di'ak no fó motivasaun ba ita. Ha'u kontinua atu foka ba ha'u nia serbisu rasik no ha'u nia hahán sira ne'ebé halo ha'u diferente.
Saida maka halo Lota nia aprosimasaun sai úniku maka nia hanoin kolaborativu. Duké haree negosiu hanesan mos ninian hanesan kompetisaun, nia haree hanesan rede apoiu ida ne'ebé aselera ema hotu nia invovementu no sueseu. Ida ne’e mos nia hatete hanesan parte ida hosi empoderamentu ekonomia iha rai laran.
" Ha'u hanoin ema hili saida maka sira gosta bazeia ba sira nia preferénsia. Ha'u sempre apoia chef sira seluk no rekomenda sira se kliente sira hakarak buat ruma ne'ebé la'ós ha'u nian. Ami fahe serbisu entre ami bainhira iha karga serbisu ne'ebé maka'as. Ami apoia malu no involve ema seluk bainhira ami labele jere servisu barak. Bainhira ita ko'alia kona-ba empoderamentu ekonómiku, ami hotu iha relasaun di'ak.

Foto premeiru : Lota Freitas ho Cesar Gaio, reprezenta kuzinheira/chef Timor-Leste iha eventu " Timor-Leste trade investement forum" iha Singapura. Sira rua mak tein hahan timor no oferese ba partisipantes sira. Foto segundu: Lota hasai foto ho chef internasional ida. Credit: Lota Freitas
Lota ho nia kolega Chef timor-oan ida naran, Cesar Gaio, iha tinan ne'e ba partisipa iha eventu ida iha Singapupra. Iha ne'eba sira tein hahan timor nian ba partispante sira hamutuk 300 pesoas. Ba nia ida ne’e esperensia ne’ebe maka esepsionál tebes.
Nia mensagem ba loron espesial internasional nian tinan ida ne’e, Lota f onia hanoin ba nia feto maluk no joven timor-oan sira
Ita tenke berani atu simu risku. Hahú ho orasaun maibé husu mós apoiu husi família no belun sira. Bainhira ita iha espíritu atu halo buat ruma, sempre iha dalan.Lota Freitas
Istoria hosi cidade Melbourne , Australia
Istória ikus ami aprezenta feto timor-oan ho naran Carla Chung.
Carla servisu ba ACRATH – Australian Catholic Religious Against Traffiking in Humans, iha sira nia divizaun ne'ebé haree ba kombate eskravidaun modernu. Ninia knaar espesífikamente maka envolve iha apoiu no halo advokasia ba traballadór Pasífiku no Timor-oan sira ne’ebé mai iha Austrália ho kontratu hahú husi fulan neen to’o tinan tolu.
"Ha'u nia serbisu maka atu halo advokasia ba traballadór sira-ne'e iha nivel hotu-hotu. Ha'u tuur iha komisaun oioin - agrikultura, prosesamentu na'an, no seluk tan iha ne'ebé traballadór sira-ne'e hetan serbisu. Ha’u halo advokasia ba ofisiál governu no membru parlamentu sira. Ha'u mós serve hanesan ligasaun entre traballadór sira no sira nia empregadór sira, no liga sira ho grupu apoiu sira enkuantu sira iha Austrália".

Carla Chung halo sorumutu ho traballadores Timor-oan sira iha oarte balun iha Australia Credit: Carla Chung
Carla Chung hatete" iha kestaun barak ne'ebe mak deskuti durante konferensia ne'e. Ami halo reatoriu bainhira ami iha tereinu. Rekomendasaun xave ida maka molok traballadór sira sai hosi sira nia rain, sira presiza liu hosi orientasaun no presiza komprende didi'ak sira nia direitu no sente seguru. Bainhira traballadór sira sente seguru, ida-ne'e afeta sira nia moris-di'ak ho pozitivu. Parte interesada ida-idak presiza komprende sira nia papél hodi prepara traballadór sira-ne'e".
Hanesan traballador migrante, nia dehan traballador sira hasoru dezafiu barak, hosi la komprende sira nia kontratu rasik to’o tratamentu ba sira nia moris diak ne’ebe dala barak hetan deskuida no laiha kondisaun ba sira. Nia hatutan iha mos problema spesifiku balun ne’ebe hasoru trablaladora feto sira.
Carla hato'o " problema ne'ebe traballador sira hasoru maka sira barak la hatene sira nia direitu, segundu maka kona-ba kondisaun moris ne'ebe varia tebes. Traballadór balu iha sira nia kuartu rasik ho ar-kondisionadu no televizaun, enkuantu sira seluk hela iha kuartu ida no selu estra ba buat hotu ne'ebé sira uza, ne'ebé viola regulamentu konsellu nian. Traballadór barak maka laran-rua bainhira ha'u oferese ajuda tanba sira tauk dezlokasaun temporáriu se inspesaun sira akontese. Entaun, envezde, ha'u hakerek rekomendasaun sira ba konsellu sira atu verifika kondisaun moris nian".
Nia hatutan tan, ba traballadór feto sira espesífikamente, iha dezafiu úniku sira kona-ba feto sira-nia saúde no konfidensialidade. "Ha'u hasoru malu ho grupu feto sira ketak-ketak durante ha'u nia vizita sira no disponibiliza ha'u-nia an ba konsulta privadu sira. Ita mós haree kazu violénsia hasoru feto ka violénsia doméstika, ne’ebé presiza intervensaun ho kuidadu".
Carla nia serbisu hatudu oinsá advokasia bele aselera mudansa sistémiku. Nia ho nia organizasaun la'ós de'it ajuda traballadór ida-idak - nia transforma estrutura sira ne'ebé afeta ema rihun ba rihun nia moris.

Foto vizita servisu hosi Carla - foto premeiru: Carla hamutuk ho traballadores feto timor-oan sira; Foto segundu ho terceiro: foto grupu hamutuk ho traballadores timor-oan no pasifiku sira iha fatin balun iha Australia. Credit: Carla Chung
Ba loron internasional feto nian tinan ida ne'e, nia mensajem ba timor-oan sira maka "
Hau hakarak hatete ba alin sira; problema saida deit maka mosu, tenki koalia. Se imi tauk atu mai diretamente, imi bele haruka informasaun ho anónimu. Se imi la ko'alia, ema hanoin katak buat hotu di'ak deitCarla Chung