Fiar, Kultura, no Vizita hosi Amu Papa Francisco ne'ebe muda ema Timor-oan

Sarani Timor-oan sira atende misa iha tasi- tolu, fatin ne'ebe Amu Papa Francisco halo misa iha fulan Setembro tinan kotuk.

Sarani katólika timor-oan sira tanis durante misa requiem ba Amu Papa Francisco iha Tasi tolu, Dili, Timor-Leste Credit: AAP/EPA; Lirio da Fonseca

Iha epizódiu espesiál ida-ne’e, ita halo viajen filafali ba Amu Papa Francisco nia vizita istórika ba Timor-Leste iha fulan-Setembru tinan kotuk—momentu ida ne’ebé husik marka kle’an ba timor-oan sira. Liuhusi admiradór joven ida, sobrevivente kankru ida nian, akadémiku kulturál ida no Padre ida nia lian, ita hanoin hikas fali laos deit ema ne'ebé la'o hamutuk no hadomi povu, maibé mensajen ne'ebé nia husik hela.


Iha dia 21 de April tinan ida ne’e, Media Vatikanu fahe notisia triste kona-ba Amu Papa Francisco ne'ebe hakotu ona is iha residensia Domus Sanctae Marthae iha sidade Vaticano iha dader tuku 7.35 Ora’s Roma nian.

Sarani katoliku hotu iha Mundo inkluido iha Timor-Leste, hakfodak no triste rona notisia ida ne'e. Amou Papa Francisco mate ho idade 88 anos iha loron segunda feira loron Pascoa.

Iha Setembru tinan kotuk, Amu Papa Francisco halo vizita istóriku ida ba nasaun ha’at, Indonesia, PNG, Timor-Leste no Singapore. Maske vizita ne’e loron tolu deit, maibé ida-ne'e husik impaktu ida ne'ebé klean no dura ba sarani no povo Timor-Leste. Ida ne'e haktuir hosi maluk timor-oan sira ne'ebe koalia ho SBS Tetum.

Istoria ne'e ita hahu hosi Tasi Tolu. Fatin luan no sagradu ida iha-ne'ebé istória no fiar hasoru malu dala barak ona.

Fatin ne'e loron hirak ona hakmatek, no ladún dook hosi altár fatuk nian ne'ebé uluk Papa Francisco hamriik, joven ida hakru'uk hodi reza no sunu lilin. Joven ne'e ho naran, Julio Pinto, professor ida ne'ebe hanorin iha eskola ensino básico.
Tasi Tolu, Dili, Timor-Leste
Tasi Tolu, fatin ne'ebe Amu Papa Francisco halo misa ba. Sarani sira mai hamutuk hodi reza no sunu lilin ba Amu Papa nia klamar Credit: Julio Pinto
Julio haktuir katak "fatin ida ne'e fatin memoria ida ne'ebe difisil atu haluha. Bainhira Amu Papa mate ona, hau mai fatin ida ne'e hodi hasae orasaun ba Amu Papa hodi hetan fatin diak liu tan".

Nia haktuir, nia mai reza no hasae orasaun ba Amu Papa, laos tanba ema ida husu nia atu halo. Maibé tanba iha ne'e maka nia sente Amu Papa nia prezensa tinan kotuk ne'ebe fo forsa ba nia.
Fatin Amo Papa Francisco halo misa iha Tasi Tolu
Julio Pinto sunu lilin no hato'o nia orasaun ba Amu Papa Francisao depois de rona nia mate. Sarani sira seluk mos ba reza no sunu lilin iha fatin ne'e. Credit: Julio Pinto
"Amu Papa nia figura ida ne'ebe hadomi nain tebes, hadomi labarik sira. Amu Papoa hanorin ita atu hadomi ema seluk no hadomi ita nia ambiente. Ida ne'e afeta tebes ba hau no mos ba ema timor-oan sira".

Ba Julio, Papa Francisco la'ós de'it figura globál ida, maibe hanesan maka modelu líder ida ne'ebé la'ós lider ida ne'ebe hakuak ema hotu. Nia espera katak loron ida nia bele sai lider hanesan Amu Papa Francisco.

Julio haktuir "Iha orasaun ne'ebe hau hato'o maka Amu Papa atu hetan fatin diak iha lalehan, tanba nia merese atu hetan fatin diak. Hau mos reza atu sai bele hanesan Amu Papa ne'ebe haraik an tebes hanesan lider ida"

La do'ok hosi fatin ne'e, Senhora Rita Guterres Oliveira sente triste tebes rona Amu Papa nia mate. Maski triste hela, nia konta nia istória moras nian ne'ebe hetan mudansa iha loron ne'ebé nia hasoru Papa Francisco.

"Momentu ne'eba hau reza atu hau bele ba Timor, maibe hau la hanoin katak hau bele ba duni. hau nai esperansa maka naran hare hosi dook mos diak"

Iha momentu ne'ebe nia sente fraku tebes depois de fila hosi tratamentu iha Malaysia ba nia moras kankru, nia hakat ho nia oan mane ba igreija Katedral atu hasoru Amu Papa. Nia la hein katak Amu Papa sei nota nia iha ema lubun nia leet.

Maibe depois ida ne'e hasoru duni Amu Papa.

" Dader deit hau ho hau nia oan mane ba ona igreija hodi hasoru Amu Papa. Hau lao ladiak, lao deit ho ai. Hau tauk tebes karik hau la forte, maibe hau nia oan fo fors ba hau. Hau konsege duni hasoru Amu Papa Francisco.
Hetan Bensaun hosi Amu Papa Francisco
Foto premeiru: Senhora Rita, sobreviventu hosi kankru hetan bensaun hosi Amu Papa Francisco. Foto segundu: Senhora Rita nia kondisaun ohin loron ne'ebe mak diak los ona depois de hetan bensaun. Credit: Rita Guterres Oliveira
Kuandu Amo Papa besik ona, hau loke hau nia selendang ne'e, hau hare ba Amu Papa nia oin, hau hare nia hanesan santu ida
Rita Guterres Oliveira
Husik ne'e kedan, nia sente diak no agora bele lao ba mai.

Senhora Rita kontinua reza ba Amu Papa. Ninia mensajen ba ema seluk iha Timor, liuliu sira ne’ebé moras maka simples maibe forte : “ Ba moras hotu-hotu, fiar nafatin ba Maromak no kontinua reza. Ho Amu Papa nia presenza iha Timor sai mahein ba ita hotu".

Amu Papa Francisco nia legadu iha Timor, la'ós de'it kura ema no fo bensaun. Ida-ne'e mós kona-ba rona no mensagem forte, liuliu ba institusaun igreija nian.

Loron hira molok Papa nia vizita, timor-oan akademiku, Josh Trindade, hakerek karta ida ba Papa Francisco.

Iha karta ne'e, nia hamosu pergunta sira ne'ebé susar maibé importante kona-ba Igreja Katólika nia papél no ligasaun ho kuktura no tradisaun iha Timor, ne'ebe tuir nia hare ladun lao ho maximu.

Iha nia karta, nia trasa área preokupasaun haat: tratamentu ba fiar tradisionál sira, marjinalizasaun ba naran indíjena sira, Igreja nia pozisaun kona-ba kostume sagradu sira, no nesesidade ba diálogu.
Iha hau nia karta ba Amu Papa Francisco, hau koalia kona-ba buat hat; Konseitu kona-ba Maromak, Maromak oan, Lulik ho ita nia naran
Joshn Trindade, estudante PhD iha Universidade Melbourne
Josh Trindade
Josh Trindade, timor-oan akademiku ne'ebe estudu kona-ba konhesementu tradisaun indijinu nian iha Universidade Melbourne. Credit: Josh Trindade
Josh sente kontente tebes bainhira Amu Papa koalia parte balun hosi nia karta durante hasoru malu ho Padre no Madre sira.

Nia hato'o katak, nia haree dadaun ona mudansa iha parte balun. Josh fiar katak igeirja sei halo mudansa tanba mundu kontinua lao ba oin.

Josh hatete " hau hare iha ona mudansa, ida maka hau hare sirkular ida hosi Amo Bispo ba igreija sira kona-ba presu sertidaun batismo no seluk tan. Ida fali mak, rekonhesementu ba konhesimentu indijinu sira".

Josh husu atu igerija halo atendementu diak ba sarani sira.

Mensajen ne'ebe kona-ba haraik-an, inkluzaun, no lideransa atan nian, hetan eko laos deit ba igreija maibe mos ba institusaun hotu iha rai Timor.

Padre Joao " Ba hau ida ne'ebe importante liu mak sorumutu ho Padre ho Madre no ajenti pastoral sira. Nia mensajen ne'e klaru tebes tanba liga ho nia vizaun ba kreda.

Ida ne'e klaru tebes ba Padre João Boavida, SDB, koordenadór Pastoral Juvenil Salesiana nian ne'ebe servisu besik tebes ho juventude sira iha Dili, Baucau no fatin seluk tan.
Amu Papa hatete katak, iha Timor ema bolu imi "Amu"ida ne'e titlu ida ne'ebe nobre no boot tebes, maibe imi tenki hanoin katak imi moris hosi inan ida mai hosi povu ba-bain.
Padre João Boavida, SDB
Amu Papa fo mensajen ida ne'ebe fo desafia ba Amu lulik sira iha Timor atu tuir nia ezemplu. Padre João mos hatete tan katak, Papa Francisco kaer metin ba teolojia ida ne'ebe bolu " teolojia do povo" ne'ebe fo importante ba povo. Ate nia testamentu ikus nia husu atu hakoi hanesan povu babain".

Nia enkoraja Amu lulik sira laos ho status ida ne'ebe privilejiadu ka aas liu, maibe atu
Ida ne'e konsidera katak Amu lulik sira mai husi povu, moris ba povu no hamutuk ho povu. Ida ne'e maka impresionadu no toka maka'as ba hau nia moris, atu hau avalia hau nia moris hanesan amu lulik ida tuir diretiva ne'ebe mak nia fo
Padre João Boavida, SDB
Ida tan maka nia lia-fuan iha tasi tolu ne'ebe hatete "Hau nia fuan hadomi Timor". Hau hare oinsa maka povo hatudu sira nia domin ba susesor Santo Pedro nian.

Padre ne'e hanoin hikas nia enkontru pesoál ho Amu Papa, iha Vatikanu, Amu Papa nia fatin.
Padre João Boavida kaer liman ho Amo Papa Francisco
Padre João Boavida, SDB, hasoru Amo Papa Francisco dala uluk iha Vatikanu iha tinan hirak liu ba. Credit: Padre João Boavidaa, SDB
Padre Joao haktuir “Bainhira hasoru Amu papa, hau bele haree Amu Papa nia humilidade no simplisidade. Ida ne'e hatudu hosi oinsa nia simu ami".

Agora, ho Vatikanu ne’ebé prepara atu hili Amu Papa foun, Padre João iha esperansa atu Amu Papa foun sei kontinua nafatin Papa Francisco nia lideransa.

Nia sublinha katak "Hau hakarak Amu Papa ida ne'ebe haraik-an, ida ne'e maka iha hahalok diak ne'ebe Jesus Kristu husik hela. Segundu, Amu Papa ne'e mos tenki iha fiel ne'ebe forte".
Padre João Boavida, SDB iha Baucau
Padre João Boavida, SDB, hanesan Koordenadór Pastoral Juvenil Salesiana nian hamutuk ho juventude sira ne'ebe iha eskola katoliku ida iha Baucau Credit: Padre João Boavida, SDB
Istoria ne'ebe maka ita-boot sira rona husi Tasi Tolu to'o Timor laran tomak hotu, husi salaun akadémika nian to’o ema moras sira-nia uma—Papa Francisco husik hela memória forte iha Timor-Leste.

Nia husik dezafiu, xamada ida atu la'o ho haraik-an, atu serbí ho laran-luak, atu fó onra ba fiar, relijiaun no kultura.

Share