Key Points
- Sapos yu karem wan pepa blong meresin blong dokta blong yu, bae yu nidim ko long wan famasi blong dispensem meresin ia.
- Ol famasis i save mekem sam test blong helt olsem blad presa mo sam tu i save kivim stik.
- PBS blong Ostrelia hemi wan skim we bae i save mekem se prae blo meresin lem i no sas tumas, mo blong karem meresin long praes ia, ol sikman i nidim kam wan Ostrelian residen o karem wan Medicare kad.
Sapos yu stap sik mo dokta blo yu i raetem wan pepa blong meresin, afta bae yu mas luk wan famasi we i klosap lo ples we yu stap blong karemaot meresin ia.
Lokal famasis ia i save kivim meresin blong pepa blong meresin mo talemaot ol samting lo saed blong leftemap helt. Hemi gud blong save stret fasin blong famasi sistem long Ostrelia.
Lena Mansour hemi wan famasis long Melbourne we hemi kat plante tingting mo save from wok long Ejip mo Ostrelia. Hemi bin luk evri samting long famasi long tufala ples we i no semak.
“Pipol blong wan nara ples i kat ol difren kaen save long fasin blong sistem i save wok. Sam pipol i no save evri samting we i stap insaed - olsem se pepa blong meresin i kat wan expiry date long hem, date ia i blong wan yia o six manis, i no semak blong evri kaen meresin ia,” Ms Mansour i talem.
Wan nara samting hemi taem we sikman i traem askem from meresin we i bin karem finis long wan nara kantri.
“Long taem ia mi save toktok long hem, talem se meresin ia mifala no save kivim sapos yu nokat pepa blong meresin we dokta long Ostrelia i bin raetem,” Lena i talemaot.
Pepa blong meresin kaen meresin
Long Ostrelia dokta we i register finis nomo i save raetem pepa blong meresin, afta bae yu mas karem long wan famasi.
“Sam pepa ia dokta i save raetem wetem wan pen, nara kaen oli mekem long komputa nomo - afta dokta ia i save printem o sendem long elektronik pepa olsem wan cod we bae i kam insaed email o fon blong yu,” Tom Andrew, ona blong Captain Stirling Famasi long Perth, i talem se.
Sam pepa i save stap long fon blo yu Credit: Yong Hwee Goh
Famasis i save karem fulap kaen brand blong semak meresin, sam i moa sas, be evri meresin i kat semak activ ingredien mo kavman i bin testem finis blong mekem se evriwan i sef mo i save wok gud.
“Insaed long famasi i kat wan dispensari, ples blong dispensem meresin. Dispensari i wan ples we i kat notis long hem,” Mr Andrew i talem.
“Ol wokman blong famasi i nidim jekem sam samting blong sikman bifo oli save dispensem meresin, olsem adres, det blong birth, o Medicare blong yu i kat o nokat. Nara samting tu hemi weit blong pikinini, meresin i wan niufala meresin blong yu o brand we yu wantem.”
Afta bae famasis i save mekem meresin i redi, oli mekem se stret meresin wetem stret dose blem i stap.
“Plante meresin bae i redi afta faef o thirti minut. Wan niufala meresin blong sikman bae i tekem moa taem blong dispense” Mr Andrew i talem.
Wanem ia ol difren kaen blong meresin
Ol meresin we i stap long Ostrelia, oli kolem wan kaen poison. Evri meresin i stap long wan skejul, blong sefti long saed blong helt blong sikman.
Hemi gud blong save se sam meresin skejul i no semak long ol stet mo teritori long Ostrelia.
“Meresin we i nokat skejul blem yu save pem long fulap ples olsem supamarket, stoa mo ples blo benzine. Famasi meresin - oli kolem skejul tu, yu save pem insaed long famasi nomo be yumi no nidim wan pepa blong meresin blong karem i ko. Long evri stet, be no long Westen Ostrelia, yu save karemaot meresin ia yu wan, be famasis i stap lo ples we oli save lukaot gud long meresin ia,” Famasis blong Perth, Yong Hwee Goh, i talemaot.
“Famasis onli meresin - skejul tri, hem tu i no nidim wan pepa blong meresin be yu mas toktok wetem famasis festaem sapos yu wantem karem. Ol meresin ia i kat moa janis blong mekem malmal samting mo i kat moa janis blong sikman i yusum long wan nogud fasin. Sam meresin long skejul ia i antishistamin we i sve mekem yu silip, sudoefedrin meresin, sot win pufa mo moa kaen. Pepa blong meresin kaen meresin, skejul foa, i nidim wan pepa blong karemaot.”
Ostrelia i kat wan famasutikal benefit skim, o PBS, we hemi wan samting blong mekem meresin i no sas tumas.
Famasis Lena Mansour - Image supplied. Famasis Tom Andrew – Image supplied. Famasis Yong Hwee Goh - Image supplied.
“Sapos sikman i kat bambae praes blo PBS meresin i $7.70 nomo blong wan o tu manis. Sapos sikman i nokat konseshon, praes blo meresin i $31.60. Hemia i minim se praes blong semak meresin i semak long fulap famasi long citi o bus.”
Ostrelia tu i kat wan resiprokal helt agrimen wetem sam nara kantri. Hemi minim se sapos yu nokat medikea kad be yu blong kantri ia, yu save pem meresin wetem semak praes blong PBS.
Be i no evri kaen meresin we i stap long PBS.
“Meresin ia bae oli dispensem long wan praevet pepa blong meresin. Praes blem i save jenj long evri famasi from se oli no stap long medicare. Be sapos yu kat praevet helt insurans afta bae insurans blo yu i save pem sam mani bakagen,” Mr Andrew i talem.
Famasis i kat fulap kaen samting long saed blong helt. Credit: Yong Hwee Goh
Moa nara kaen samting we oli save mekem long famasi
Famasis tu i save kivim plante kaen sevis blong helt.
“Plante famasis i nambawan pipol blong toksave wetem fulap sikman long komuniti mo oli save gud tingting blong faenem mo tritem fulap kaen sik olsem kol, alerjik, hed i soa, ol kaen rash long skin, fangas o bebet we i stap insaed long taem we yu pasem wota,” Yong Hwee i talemaot.
“Oli save mekem wan home meresin reviu sapos dokta blong yu i askem from. Hemia i blong faenemaot eni samting blong sikman we i no stret long saed blong meresin blong hem mo sharem ol tingting blong famasis wetem dokta blong helpem sikman blong tekem meresin long wan gudfala fasin.”
Famasis tu i save mekem test blong helt, olsem jekem blad suga o blad presa, jekem iron lo blad mo jekem sik suga.
Long sam stet mo teritori, famasis i save kivim stik, olsem blong covid o flu mo kivim sam meresin long skejul foa olsem famli planing be yu no nidim luk dokta festaem blong karem.
Sapos yu kat wan sik we i stap longtaem finis mo bae i save stop lo ful laef blong yu, olsem hae blad presa, dokta blong yu i save kivim pepa blong meresin we yu save yusum bakagen.
“Pepa ia i samtaem kat wan repit long hem, repit i letem sikman i pem moa meresin bakagen wetem semak pepa. Repit i kat tu kaen pepa i stap, famasis i nidim luk tufala kaen pepa lo semak taem blong kivim meresin,” Yong Hwee i talem.
Sam meresin i no isi tumas blong kivim o i kat spesal fasin insaed blong leftemap helt, bae sam famasi olsem famasi blong Mr Andrews i save mekem insaed long famasi.
Insaed wan spesal famasi blong mekem meresin. Credit: Tom Andrew
“O meresin i stap long wan difren kaen olsem wota blong kivim long pikinini o peis blong kivim long dog. Sam meresin oli nidim blong mekem wetem wanwan kaon blong stret meresin insaed we i blong wanwan sikman nomo.”
Famasis i wan importan woka blong helt
Sapos yu wari long pikinini blong yu o wan sik blong yu we i stap longtaem, bae yu luk semak famasi mo toktok wetem famasis afta bae i helpem yu bigwan blong manaj helt blo yu mo famli.
Blong Lena, wok long famasi hemi wan gudfala wok we i save jenjem laef blong pipol evridei.
“Yu save advaesem sikman long wari blong helt, sharem tingting long ol kaen samting blo tritmen we sikman i save folem, mo leftemap ol kaen helt blong hem,” Ms Mansour i talem.
“Sapos yu helpem ol bubu wetem meresin blong hem o helpem wan mama blong mekem se pikinini blong hem i nomo krai mo bae hemi save silip gud.”
Sabskraeb long o folem Ostrelia Eksplen podkas blong luk moa importan samting mo toksave blong helpem niufala laef blong yu long Ostrelia.
Sapos yu kat sam kweston o tingting ia, sendem wan email i kam long